Kako će vam rasti rata kredita zbog podizanja kamate NBS

Podizanje referentne stope NBS na pet odsto odraziće se ubrzo na poskupljenje kredita u dinarima, samo je pitanje koliko.

Narodna banka Srbije podigla je, kao što se i očekivalo, referentnu kamatnu stopu, i to za 50 baznih poena. Tako je sada referentna kamata dostigla nivo od pet odsto. Podizanje referentne stope NBS odraziće se ubrzo na poskupljenje kredita u dinarima, samo je pitanje koliko.

Kako i u kojoj meri referentna stopa NBS utiče na cenu kredita u srpskoj valuti pokazuju primeri iz perioda svetske ekonomske krize i drastičnog rasta kamata u to vreme. Tako je, na primer, 2008. godine referentna stopa NBS iznosila čak 17,75 odsto, što je dovelo do toga da su kamate na dinarske kredite išle i na 23, pa i 24 odsto.

Nekoliko godina kasnije, referentna kamata spustila se na 11,75 odsto, koliko je iznosila 2013. godine, da bi se pet godina kasnije (2018. godine) spustila na 3,5 odsto, a krajem 2020. i 2021. na samo jedan odsto. Spuštanje referentne stope Narodne banke u tom periodu dosta je pojeftinilo dinarske kredite, čije su se kamate sa 23 odsto godišnje spustile na prosečnih sedam-osam odsto.

Kamata već veća za 2,5 odsto

Međutim, tom periodu došao je kraj. Nažalost, kao što podizanje cena uvek ide brže od njihovog spuštanja, tako je i sa kamatama. To pokazuje i primer dinarskog keš kredita vrednog oko 700.000 dinara.

Nominalna kamatna stopa ovog kredita do jula ove godine iznosila je 5,4 odsto, da bi već u oktobru dostigla 7,9 odsto, a sa ovim novim skokom referentne stope od januara će najverovatnije stići i do oko devet odsto.

Tako je i rata kredita, koja je do jula ove godine bila na 14.750 dinara, sada skočila na 15.273 dinara, a sa novim rastom kamate još će otići naviše.

Takva „sudbina“, nažalost, očekuje sve građane koji su zaduženi…

 NBS pooštrava monetarne uslove

Inače, glavni „krivac“ za podizanje referentne kamatne stope, a time i za poskupljenje kredita, jeste inflacija koja je u Srbiji dostigla 15 odsto.

Donošenjem odluke da poveća referentnu stopu na pet odsto (za 0,5 odsto), NBS nastavlja da, kako kaže, pooštrava monetarne uslove i utiče na ograničavanje sekundarnih efekata rasta cena putem inflacionih očekivanja, i time doprinosi da se inflacija u Srbiji nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja do kraja perioda projekcije.

– Odlučujući da postepeno i odmereno pooštrava monetarne uslove na domaćem tržištu, Izvršni odbor je imao u vidu da kretanje inflacije u Srbiji, koja je u oktobru iznosila 15 odsto međugodišnje, i dalje u najvećoj meri određuju globalni troškovni pritisci. Ukupna inflacija ostaće povišena do kraja ove i početkom naredne godine, ali će se nakon toga naći na opadajućoj putanji, uz znatniji pad u drugoj polovini 2023. i povratak u granice cilja do kraja perioda projekcije – ističu u NBS.

Splašnjava inflacija u evrozoni

Izvršni odbor NBS istakao je da se ekonomija Srbije i dalje suočava sa znatnim troškovnim pritiscima iz međunarodnog okruženja, iako ima signala njihovog popuštanja.

– Pritom, i dalje izražene geopolitičke tenzije i volatilno kretanje svetskih cena energenata i hrane prethodnih meseci pod uticajem brojnih faktora na strani ponude i tražnje upućuju na opreznost monetarne politike NBS. Prema prvim procenama za novembar, inflacija u zoni evra, našem najvažnijem ekonomskom partneru, smanjena je po prvi put u poslednjih 17 meseci na nivo od 10 odsto, što je bolji ishod od očekivanog, zahvaljujući usporavanju rasta cena energenata, dok cene hrane i bazna inflacija još uvek nisu usporile rast – navode u NBS.