Osam decenije od odvođenja sremskih Roma u Jasenovac

Foto: Hristina rođ. Dumitrović, Ciganka Maca (1922-2006)

Ovog juna se navršava 80 godina od odvođenja sremskih Roma (Cigana) u Jasenovac. Na žalost, tačan broj stradalih sremskih Roma nikad nije utvrđen, a u izvorima/svedočenjima se često navode podaci poput “25 kola iz ovog sela”, “30 kola iz onog sela” itd. bez navođenja broja osoba na kolima.

Procene su da je samo iz tadašnjeg Šidskog sreza stradalo na stotine Roma svih uzrasta. Odvođenje u logor Roma tokom juna 1942. godine u najvećoj meri se pamti zbog molovinske porodice Familić. Ova porodica se doselila u Molovin tokom 19. veka. Veoma brzo se proširila, tako da su se neki njeni članovi preselili u okolna sela. Po svojim vrsnim muzičarima bila je poznata širom tadašnje države. Proleća 1942. godine gotovo cela familija je nasilno dovedena u Molovin, gde su neko vreme boravili u logoru na otvorenom. Tu su čekali svoju sudbinu, koja je, verovatno, već svima bila jasna. Stari Molovinčani se sećaju kako su ustaše stalno repetirale i nišanile puške na žene, koje bi u tom momentu počele da nariču. Obična šala za vojnike verne pozivu svoje države. Očevici su taj događaj opisali ovako: „Još u Molovinu se formiralo devet bandi… a prolazeći kroz Šid, prvo je išla grupa svirača sa violinama na čelu, pa bračevi – gitare, za ovima devet basova, a onda oni koji nisu svirali i na posletku žene i deca, njih ukupno 97. Ustaše, koji su ih terali išli su trotoarom s jedne i druge strane ulice… Kroz glavnu ulicu u Šidu orkestar osuđenih svirao je i pevao posmrtnu tužnu pesmu: Sedamdeset i dva dana na mom srcu leži rana, nije rana od bolesti već od tuge i žalosti.“

Molovinčani se sećaju i stihova starog Muge „Ide Mugo gde mu mesto nije, ide Mugo gde se maljem bije.“ Svi su stradali u Jasenovcu. U Molovinu je ostavljen samo jedan stariji bračni par iz porodice Familić, kojem je dodeljen posao šintera.

Tek mesec dana kasnije, glavnim šidskim šorom prema gubilištima prošla je druga kolona – kolona sremskih Jevreja, a mesec dana nakon nje i kolone Srba.

Autor: Radovan Sremac