Zahtev za penziju treba podneti do 30. decembra

Ko zakasni i probije rok pa podnese zahtev u prvih nekoliko dana naredne godine, primenjivaće se uslovi za penzionisanje koji važe za 2023.

Svi oni koji ispunjavaju uslove za odlazak u penziju u ovoj 2022. godini imaju obavezu da najkasnije do petka 30. decembra prekinu radni odnos. Tada je i poslednji rok za podnošenje zahteva za penzionisanje na šalterima penzijskog fonda. Ukoliko, međutim, budući penzioner (osiguranik) podnosi zahtev za ostvarivanje prava na penziju poštom, preporučeno ili elektronski preko e-šaltera može to učiniti i 31. decembra i u tom slučaju je poslednji rok za prestanak radnog odnosa 30. decembar, podsećaju u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Ako zakasni i probije zakonski rok, i podnese zahtev u prvih nekoliko dana naredne godine, primenjivaće se uslovi za penzionisanje koji važe za tu godinu – 2023.

– Pravo na starosnu, odnosno prevremenu starosnu penziju se priznaje, po prestanku osiguranja. Prestanak nije potreban za preduzetnike, osiguranike koji obavljaju privremene ili povremene poslove i ugovorene poslove, kao i osiguranike koji su izabrana, imenovana ili postavljena lica i osobe koje su hranitelji u skladu sa zakonom od dana ispunjenja uslova, a najviše šest meseci unazad od podnošenja zahteva – naglašavaju u penzijskom fondu. Pravo da do kraja godine podnesu zahtev za starosnu penziju imaju žene sa navršene 63 godine i četiri meseca života i 15 godina staža osiguranja. U 2023. će morati da budu dva meseca starije i imaju 63 godine i šest meseci života. U prevremenu starosnu penziju mogu muškarci sa navršenih 59 godina i šest meseci života i 40 godina staža osiguranja. U narednoj 2023. biće im potrebno 60 godina života. Istovremeno, žene koje imaju 59 godina života i 39 godina i osam meseci staža osiguranja i koje su ispunile uslove za odlazak u prevremenu starosnu penziju, u narednoj 2023. moraće da imaju 59 godina i šest meseci života i 40 godina staža osiguranja. Uz to će plaćati i trajne penale zbog ranijeg odlaska u penziju.

– Zahtev za penziju se uz prateću dokumentaciju podnosi nadležnoj filijali fonda prema mestu prebivališta podnosioca. U slučaju da budući penzioner nema mesto prebivališta u Srbiji, podnosi ga prema mestu poslednjeg osiguranja. Obrazac zahteva se može dobiti u svakoj filijali fonda ili odštampati sa sajta PIO. Svaki obrazac sadrži i spisak dokaza potrebnih za ostvarivanje prava koje treba dostaviti fondu. Zahtev sa priloženim dokazima moguće je predati lično na šalteru – navode iz Fonda PIO.

Upitani koliko se u proseku dugo čeka za donošenje rešenja o ostvarivanju prava na penziju, ako neko ima kompletno regulisane doprinose, u fondu odgovaraju da je zakonski rok dva meseca. Ukoliko osiguranik ispunjava minimum uslova za penziju, a nisu utvrđeni svi podaci od značaja za određivanje visine prava, dobiće privremeno rešenje o visini penzije, a po utvrđivanju nedostajućih podataka rešenje o konačnom iznosu primanja.

Ako u roku od tri godine ne budu utvrđeni nedostajući podaci, iznos penzije utvrđen privremenim rešenjem postaje konačan, o čemu se donosi posebno rešenje.

Ukoliko je osiguranik već ostvario penziju u inostranstvu, to je potrebno da navede u zahtevu za dobijanje srpske prinadležnosti. Ako osiguranik ispunjava uslove za ostvarivanje prava na penziju u Srbiji, on stiče uslov za dobijanje samostalne penzije i u tom slučaju nema sabiranja staža osiguranja iz Srbije i inostranstva. Ukoliko nema dovoljno staža osiguranja u Srbiji, a to je minimum 15 godina, sabiraju mu se staž osiguranja u Srbiji i u inostranstvu i donosi se rešenje o srazmernoj penziji – objašnjavaju u Fondu PIO.