Obeležavanje Savindana u Sremskoj Mitrovici

Sveti Sava proglašen je za školsku slavu i obeležava se 27. januara. Tog dana sve škole imaju radni, ali nenastavni dan, a običaj je i da se slavi. Savindan je obeležen danas obrednim sečenjem slavskog kolača.

Praznovanje Svetog Save kao školske slave započelo je ovde, u Sremu. Zapisano je da je prva takva proslava bila u Sremskim Karlovcima 1735. godine. Đacima je rečeno da tog dana neće biti nastave već da će svi ići u crkvu da molitveno proslave ime svetitelja Save.

Povodom školske slave, gradonačelnica Svetlana Milovanović prisustvovala je svečanoj liturgiji i sečenju slavskog kolača u Crkvi Svetih sirmijskih mučenika posvećenoj episkopu Irineju i drugim ranohrišćanskim stradalima, u Mesnoj zajednici „Mala Bosna”.

Svetlana Milovanović gradonačelnica, tom prilikom, čestitala je školsku slavu – Svetog Savu prosvetnim radnicima i svima koji slave: „U ime Grada Sremska Mitrovica i u svoje lično ime želim da čestitam svim đacima, učiteljima, profesorima, kao i vernicima, današnju slavu Svetog Savu. Naš prvi srpski arhiepiskop ostaće upamćen ne samo po svetovnom delu, nego ćemo ga pamtiti kao ličnost i kroz njegovo sveukupno delo. On je prvi otvorio škole u Srbiji, tako je svom narodu omogućio da se proširi pismenost. Danas se Sveti Sava po školama proslavlja u skladu sa epidemiološkom situacijom, kako su odredili direktori škola. Još jednom čestitam slavu svima koji danas slave. Naš je zadatak da i dalje idemo svetosovskim putem kojim smo krenuli”.

Svetom Savi rođeno ime je Rastko Nemanjić. Bio je raški plemić iz vladarske porodice Nemanjića, uticajni diplomata i prvi srpski prosvetitelji i arhiepiskop autokefalne Srpske žičke arhiepiskopije, zakonodavac, književnik i hodočasnik, ali pre svega, bio je utemeljivač srpske crkve, države i školstva.

Davne 1812. godine, u Zemunu osnovan je školski fond sa željom da se Sveti Sava obeležava svake godine kao zaštitnik srpskih škola, na inicijativu prote Jeftimija Ivanovića, koji je prethodno boravio u Kuveždinu.

Savindan se proslavljao kao školska slava sve do 1945. godine, kada je ukinut odlukom tadašnjih vlasti. Kao školska slava ponovo je počeo da se slavi 1990. godine.

Obeležavanje Savindana, gde god Srbi žive, počinje večernjom molitvom sa litijom, svečanim jutrenjem i svetom liturgijom uz pojanje himne i pesama o njegovom delu.
Današnja slava u školama obeležava se sečenjem slavskog kolača.