Poslednjih godina porast broja obolelih žena od karcinoma dojke

Karcinom dojke je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti kod žena. Poslednjih godina primećen je  porast broja obolelih pacijentkinja. Ono što je posebno zabrinjavajuće je pomeranje granice ka mlađem životnom dobu, tako da imamo sve više mladih pacijentkinja između 30 i 40 godina starosti, pa i mlađih.U tom uzrastu bolest je mnogo agresivnija, ranije i učestalije daje metastaze i  lošije je prognoze. Dodatna, otežavajuća okolnost je što se javlja u periodu reprodukcije koju odlaže ili trajno onemogućava.

Faktori  rizika za nastanak karcinoma dojke su mnogobrojni : pozitivna porodična anamneza za karcinom dojke; žene koje su imale karcinom dojke predstavljaju rizičnu grupu za ponovni nastanak  karcinoma  u istoj ili drugoj dojci ; različita dobroćudna obolenja dojke dovode se u vezu sa povećanim rizikom za nastanak karcinoma dojke ; nerađanje, rana prva menstruacija, kasna menopauza; gojaznost u postmenopauznom periodu; upotreba hormonske supstitucione terapije. Upotreba oralnih kontraceptiva  ne predstavlja rizik za nastanak karcinoma dojke osim ako se koriste kontinuirano duže od deset godina. Lečenje radioterapijom u predelu grudnog koša u detinjstvu ili mladosti  predstavlja faktor rizika za nastanak karcinoma dojke. Konzumiranje alkohola u većim količinama i  ishrana bogata životinjskim mastima imaju značajnu ulogu u povećanju rizika od nastanka karcinoma dojke.

Iako je broj obolelih pacijentkinja u porastu i  obolevaju sve mlađe pacijentkinje, nadu u izlečenje ili dugotrajnu kontrolu bolesti  pružaju savremene dijagnostičke metode koje omogućavaju otkrivanje bolesti u ranim fazama kada je  bolest lokalizovana i  moguće je potpuno izlečenje ili dugogodišnja remisija (stadijum bez bolesti). Dijagnostičke metode koje se standardno koriste u detekciji karcinoma dojke su klinički pregled, UZ dojki, mamografija (za pacijentkinje od 40 godina ili starije),biopsija. Po potrebi ove metode mogu biti dopunjene  tomosintezom ( 3D mamografijom), MRI mamografijom, stereotaksičnom vakuum asistiranom biopsijom… Problem je što se u našoj zemlji pacijentkinje kasno javljaju na pregled  te se bolest otkriva u uznapredovalim stadijumima  iako imamo na raspolaganju dijagnostiku koja omogućava otkrivanje karcinoma  manjih od 10 mm kada su šanse za izlečenje preko 90%. U razvijenim zemljama više od 60 %  slučajeva karcinoma dojke otkriva se u stadijumu lokalizovane bolesti, a manje od 10 % u odmaklim stadijumima bolesti.

U lečenju karcinoma dojke primenjuju se tri modaliteta : hirurško lečenje, medikalno lečenje i zračna terapija. U zavisnosti od stadijuma bolesti primenjuju se jedan ili kombinacija više modaliteta.

Hirurgija karcinoma dojke danas je sve više poštedna što podrazumeva odstranjenje tumora sa okolnim zdravim tkivom uz očuvanje ostatka dojke i odstranjenje regionalnih limfnih nodusa.Poštedne operacije moguće su kod pacijentkinja sa ranim karcinomom dojke ili kod pacijentkinja sa otkrivenim lokalno uznapredovalim tumorom dojke koji se dovoljno smanjio posle primarne medikalne terapije (hemioterapija, biološka ili hormonska terapija).

Poštedne operacije pokazuju identičan uspeh u kontroli bolesti kao i amputacija dojke uz očuvanje kvaliteta života.Za manji broj pacijentkinja amputacija dojke ostaje jedini  onkološki model lečenje. Za te pacijentkinje postoji mogućnost rekonstrukcije dojke koja može biti primarna-u toku  operacije u kojoj  je amputirana dojka ili sekundarna-posle izvesnog vremena od amputacije dojke. Metode rekonstrukcije su različite i podrazumevaju primenu implanta  ili rekosntrukciju autolognim tkivom (tkivom pacijentkinje,mišićnim režnjevima). Svaka pacijentkinja u našoj zemlji ima pravo na rekonstrukciju amputirane dojke i korekciju položaja druge dojke na račun Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.Amputacija dojke može biti  primenjena kao palijativna operacija ili mastektomija iz komfora kod pacijentkinja u odmaklom stadijumu bolesti zbog krvarenja i opasnosti od iskrvarenja ili u slučaju postojanja inflamiranih ulceracija.

Medikalno lečenje karcinoma dojke  podrazumeva primenu hormonske, hemioterapije i  imunoterapije. Od receptorskog statusa tumora zavisi koju će medikalnu terapiju pacijentkinja dobiti, jednu ili kombinaciju više njih. Primena imunoterapije (monoklonskih antitela) značajno je povećala preživljavanje pacijentkinja obolelih  od agresivnog  karcinoma dojke kao što je HER 2 pozitivni karcinom dojke. Poslednjih godina  u terapiju karcinoma dojke uvedena je nova klasa lekova tzv.target terapija (ciljana terapija) koja može biti primenjena kod  pacijentkinja čiji tumori  pokazuju osetljivost na  neki od oblika ciljane terapije (inhibitori tirozin kinaze, PARP inhibitori, CDK4/CDK 6 inhibitori, mTOR inhibitori…

Zračna terapija ostatka dojke  primenjuje se kod svih pacijentkinja sa poštednom operacijom karcinoma dojke.

Zračna terapija zida grudnog koša i regionalnih limfatika primenjuje se kod pacijentkinja posle amputacije dojke u zavisnosti od veličine tumora, osobina tumora i limfonodalnog statusa .

U našoj bolnici  rade se sve standardne metode dijagnostike karcinoma dojke : UZ dojki, skrining mamografija, dijagnostička mamografija, CORE biopsija pod kontrolom UZ, hirurška biopsija. Jedina smo regionalna bolnica u Srbiji koja ima aparat za stereotaksičnu vakuum asistiranu biopsiju.Od 2012. godine naša bolnica je u skrining programu za karcinom dojke. Pre epidemije uzrokovane COVID 19  u našoj bolnici je rađeno oko 5.000 mamografija godišnje. Prošle godine urađeno je oko 2.500 skrining mamografija iako je u celoj zemlji skrining program obustavljen. Od 2018. godine naši radiolozi rade CORE biopsiju tummora  pod kontrolom UZ, prosečno oko 250 godišnje uzimajući u obzir i  biopsije limfnih nodusa. Ovom metodom dijagnostikovali  su karcinome prečnika 4mm što se smatra uspehom i u centrima specijalizovanim za karcinom dojke.

Kada govorimo o hirurškom lečenju karcinoma dojke u našoj bolnici se prosečno godišnje operiše od 80 do 100  pacijentkinja sa karcinomom dojke  poštednom operacijom ili mastektomijom.U poslednje tri godine radi se SLNB (biopsija stražarskog limfnog nodusa ) koja omogućava izbegavanje kompletnih disekcija pazušne jame kada je to onkološki opravdano.

Iako imamo na raspolaganju gotovo sve neophodne dijagnostičke metode za rano otkrivanje karcinoma dojke, hirurgiju karcinoma dojke koja ne zaostaje za hirurgijama u razvijenim zemljama kao i  značajan deo medikalnih modaliteta  lečenja i dalje imamo veliku smrtnost uzrokovanu karcinomom dojke koja je posledica otkrivanja bolesti u uznapredovalom stadijumu kada su mogućnosti lečenja ograničene a prognoza lošija. Ono što je najlakše i najjeftinije –REDOVAN PREGLED  kod nas je najveći kamen spoticanja kao i u drugim zemljama u razvoju.

Apelujemo da pacijentkinje sprovode samopregled dojki svakog meseca. U slučaju da otkriju promenu u dojci, uvlačenje bradavice, nabiranje kože dojke, iscedak na bradavici, odmah se javiti  izabranom lekaru, potom hirurgu da bi se sprovela neophodna dijagnostika. Ukoliko je nalaz uredan i dalje su obavezni redovni radiološki pregledi  UZ dojki i mamografija jer se karcinomi u ranim stadijumima  ne mogu napipati. Žene starosti do 40 godine trebalo bi da imaju UZ pregled dojki na 6 meseci ili godinu dana,ukoliko radiolog indikuje i u kraćim vremenskim intervalima. Žene starosti 40 godina (ili starije koje nisu u 40 godini  uradile) trebale bi da urade bazni mamografski snimak. Mamografija na  dve godine posle baznog mamografskog snimka je apsolutna preporuka. Skrining mamografija se u našoj zemlji  radi pacijentkinjama starosti od 50 do 69 godina na dve godine. Ukoliko nisu dobile poziv za skrining mamografiju trebale bi da se jave zbog upućivanja na mamografski  pregled.

Dr Anđela Ožegović, spec.opšte hirurgije

Opšta bolnica Sremska Mitrovica