Gde se čuvarkuća baca u vodu, a gde zakopava u mravinjak? Etnolog otkriva: „Noć pre Velikog petka voda ne teče, vetar ne duva“

foto Shutterstock

Etnolog Aleksandar Repedžić i njegova saradnica Anđela Đermanović otkrivaju za 24sedam koja sve verovanja i običaji postoje za vaskršnje praznike širom Srbije

Vaskrs je praznik koji obiluje raznovrsnim običajima širom sveta, a posebno je interesantno kako se ti običaji razlikuju po regionima čak i unutar iste zemlje. U Srbiji, razlike u vaskršnjim običajima mogu se pratiti sve do prethrišćanskih vremena, što je rezultiralo bogatstvom tradicija koje su se stopile sa hrišćanskim elementima.

Za etnologa Aleksandra Repedžića i njegovu saradnici Anđelu Đermanović znalci umeju da kažu da su među malobrojnima koji tako dobro poznaju običaje i verovanja iz našeg podneblja, posebno vaskršnje. Upravo njih dvoje su za 24sedam govorili o tome da mnoge od tih tradicija potiču iz prethodnih vekova i da svaki kraj ima svoju specifičnost, ali su sa nama podelili možda i najinteresantnija verovanja.

Prvo, jaja se ne farbaju istog dana u svim delovima Srbije – u severoistočnoj Srbiji, Majdanpeku i okolini farbarbaju se petkom, u Babušnici subotom, za Pirot je karakteristično da se farbaju četvrtkom. U ovom delu zemlje ofarbana jaja se inače nazivaju peraške. Takođe postoje razlike i u tome kako se postupa sa čuvarkućom,  prvim ofarbanim jajetom koje se čuva godinu dana. U Ponišavlju se čuvarkuća stavi u zemlju ili baci u vodi, da bi sve išlo napred kao što teče voda. U nekim krajevima jaje koje se čuva godinu dana stavlja se u mravinjak. Takođe, u Ponišavlju prvo crveno jaje ne sme žena da izvuče nego uvek neko drugi, da ne bi imala problema sa odlivom. Razlike u običajima koji okružuju Vaskrs predstavljaju zapravo prethrišćanski sloj koji vidimo jer su dodati elementi koji nemaju veze sa samim hrišćanstvom – rekao nam je Repedžić.

Običaji u vezi s Vaskrsom protežu se kroz celu nedelju pre samog praznika, simbolizujući početak novog ciklusa u prirodi. Kao što je Hristos vaskrsao, tako i priroda oživljava nakon zime, što se simbolično prikazuje kroz jaje kao simbol novog života i obnovljenog početka. Zato jaje zauzima centralno mesto u uskršnjim običajima širom Srbije.