Mitrovčani koji poštuju srednjevekovnu srpsku tradiciju

Viteštvo je stanje duha za sva vremena. Ako odemo za trenutak u srednjovekovlje, viteštvо posmatramo kroz prizmu etičkog koncepta koji sažima određeni kodeks ponašanja ističući vrline srednjovekovnih ratnika – vitezova: moralnost i plemenitost. Kao skup ideala u susret novim društveno-ekonomskim realnostima, danas zauzima posebno mesto u jednom demokratskom društvu. Generički izraz u sebi nosi viteški sistem srednjeg veka, ističući vrline i kvalitete koje inspirišu. Etimološki posmatrano, reč nastaje iz pojmova kao što su chevalier (francuski), caballero (španski), cavaliere (italijanski), ritter (nemački), označavajući ratnika koji se borio na konju.

U moralni sistem dobrog viteškog ponašanja integrisani su: vera, jednakost, čast, hrabrost, velikodušnost, pravdoljubivost, disciplina, ljubaznost, poniznost, vernost, čistota, lojalnost, dobrota, dobročinstvo, istinoljubivost, milosrđe prema siromašnima i potlačenima, pomaganje slabima i bespomoćnima, ljubav prema Bogu i svojoj zemlji, galantnost i ljubaznost prema voljenoj dami. To su aksiomi bez kojih viteštvo ostaje samo fraza. Kroz ove vrednosti osetimo puls viteškog koda koji može da zadovolji današnje društvo, održavajući srčani ritam zajednice. Kao takav, kodeks viteštva je srž i vrednost istog – moralni sistem danas nadilazi pravila srednjovekovne borbe ističući koncept viteškog ponašanja. Tako je ekvivalent viteštvu biti čovek!

Nekada je bio dovoljan dodir mača od strane kralja ili kraljice kako bi se stekao viteški čin. Danas je dovoljan unutrašnji poziv – ‘dodir duše’ koji nas navodi da osvestimo ko smo zaista i naša uloga u svetu, koristeći mač koji je više duhovna nego operativna kategorija, kao takav u sebi nosi karakterne vrline i uzvišene vrednosti kojima se bitke dobijaju.

Viteška Srbija ima bogatu tradiciju, najveći junaci i vitezovi srednjeg veka potiču iz srpskog naroda. Esencijalno je da ideja ratnika sa moralnim integritetom nije nastala na zapadu već upravo na istoku Evrope, u Vizantiji, da proističe od svetih ratnika. To je nešto što mi u Srbiji verujem dobro poznajemo, jer u svakoj našoj crkvi postoje freske sa tim motivima, svetitelja koji su ratnici, ali imaju pre svega duhovna obeležja. Suštinu viteštva treba tražiti u Hrišćanskim načelima koja su poštovana u tadašnjem društvu, i danas se nije ništa promenilo, viteštvo je uvek bilo i ostaće – Hristocentično. Kao takvo, ono predstavlja poseban duhovni razvoj ličnosti i to je zapravo suština. Viteški kod je duboko usađen u našem narodu, on pripada istorijskom iskustvu i identitetu srpskog roda, takoreći kao DNK je neodvojiv, integrisan u srpsku dušu i nasleđe.

Udruženje za očuvanje starih zanata i veština Beli Orlovi svoj let zasnivaju upravo na pomenutim moralnim i etičkim krilima kao uzvišenim vrednostima trudeći se da ih kroz različite vidove aktivnosti stvarno i realno ožive. Sa ciljem da posetioce vratimo kroz vreme u period srednjovekovnog Balkana, i prikažemo kulturnu baštinu i slavni period srednjevekovne Srbije ljudima u 21. veku, fokusiramo se na demonstracije srednjovekovnih bitaka, organizaciju tribine za popularizaciju srednjovekovne istorije, radionice starih zanata poput tkačkog, kovačkog, stolarsko-drvorezbarskog, lukarskog, obućarsko-kožarskog, okloparskog, oružarskog, juvelirskog, mozaičkog i mnogih drugih. Akcenat je i na umetnosti kroz prikaze radionica kaligrafije i freskoslikarstva. Kako se mnogi naši članovi profesionalno bave izučavanjem istorije i arheologije, tako je nastala i zamisao da široj javnosti prikažemo višestruke aspekte srednjevekovnog života, običaja, plesova, zanata, kulinarstva, načina ratovanja i borbi, lova i streličarstva.

Na poziv državnog sekretara u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Vlade Srbije Miodraga Kapora, imali smo tu čast i privilegiju da 15. septembra uveličamo svojim prisustvom ceremoniju proslave Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave kada je itekako proživljeno, osetno i vidno da viteštvo živi, oplemenjuje naš duh jer kamen po kamen ono gradi tvrđavu viteških načela. Na Trgu republike, kod Spomenika knezu Mihailu, svečanom defileu se pridružila kolona u kojoj su vitezovi Beli Orlovi, pripadnici kulturno-umetničkih društava i statisti odeveni u vojničke uniforme zdušno prolazeći kroz stubove prošlosti, galopirajući poljima sadašnjosti, sklapali mozaik budućnosti. U ljubavi i sinergiji, jedinstvenim koracima do centralne manifestacije održane na Savskom trgu u Beogradu, kod spomenika Stefanu Nemanji, on držeći uzdignut mač, mi ponosno srpski barjak, trobojku ljubavi, vere i nade u svetliju budućnost Srbije. Fantastičnu atmosferu, pratilo je intoniranje himne „Bože pravde“, što u svakom od nas budi posebnu emociju i oživljava viteški kod uz reči patrijarha Porfirija da ne možemo voleti druge ako najpre ne volimo svoj rod i narod, dodavši  da „ne možeš biti svetski, a da nisi svoj“.

 Članovi Belih Orlova, nas četvoro iz našeg carskog grada Sirmijuma, Sremske Mitrovice, bilo je deo manifestacije. Možemo se pohvaliti da nas na viteškom putu i naše Dame podržavaju i prate, lepota je videti kada Orao pronadje svog para i rame uz rame ponosno koračaju ukazujući na porodične vrednosti koje su na pijedestalu, jer je porodica svetinja i esencija zdravog društva.

Viteštvo mora da inspiriše i pokazuje put kako se dolazi do uzvišenih vrednosti, a kultura modernog viteštva gradi se u svakodnevnim odnosima, čega smo neretko svedoci kao udruženje. što potvrđuje mnoštvo manifestacija koje organizujemo.

Svaki događaj kao takav je mala rekonstrukcija vremena u kojem se razvijao viteški sistem vrednosti u Srbiji, a naš najveći uspeh i ponos je organizacija festivala viteštva „JUST OUT“ u prelepom ambijentu manastira Manasije kada se spajaju različite kulture, srednjevekovlje sa današnjicom, gde smo kao domaćini festivala tokom ovih pet godina postojanja ugostili oko 2300 učesnika iz preko 30 zemalja. Ovaj festival je postao tradicija pod pokriveteljstvom Predsednika države. Za projekat je dobijena nagrada Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija „Turistički cvet“ 2019. i nagrada Privredne komore Srbije „Najbolje iz Srbije“ 2019.

Primetnim rezultatima na nacionalnoj i međunarodnoj sceni srednjovekovne rekonstrukcije uspeli smo skrenuti pažnju Međunarodne asocijacije HMB (Historical Medieval Battle) na naše prostore i u saradnji sa njima organizovali smo jubilarno deseto po redu Svetsko prvenstvo u viteškom borenju “Bitka Nacija” (2-5.05.2019.) koje je okupilo preko 2000 učesnika iz 42 zemlje širom sveta. Ovakav vid spektakla uživo je pratilo preko 20000 ljudi sa tribina i preko Live Stream kanala na YouTube u jednom trenutku po 200.000 ljudi iz Evrope i skoro 1.000.000 iz Azije. Kanal je bio simultano prevođen na pet jezika (Kineski, Ruski, Engleski, Francuski, Srpski).

Beli Orlovi u tom pravcu i deluju, nastali sa ciljem da promovišemo srednjovekovnu istoriju, zanate kao i kulturnu baštinu. Ideja vodilja osnivanja našeg društva, jeste da se slavni period srednjevekovne Srbije prikaže ljudima u 21. veku tako da naši članovi nastoje da što vernije prikažu razne aspekte života tog perioda, od viteškog do svakodnevnog života običnih ljudi u to doba. U okviru našeg kluba se možete oprobati u nekoliko sekcija. U streličarskoj sekciji možete naučiti osnove gađanja tradicionalnim (drvenim) lukom. Bohort sekcija se bavi treninzima i pripremom članova zainteresovanih za učestvovanje na bohort turnirima, kao i školu scenskog mačevanja, u kojoj se uče osnove rukovanja mačem i korišćenje mača u prikaznim spektaklima u okviru naših manifestacija.

Istakao bih aktivnosti na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja unutar i izvan nastavnog procesa, kako bi doprineli kvalitetu predavanja te učinili tematiku zanimljivijom. Izašli smo i u dečijem udžbeniku za 6. razred, radost je neopisiva. Naša oprema, oklopi i nošnje koje koristimo su izrađene u maniru potpune istorijske rekonstrukcije.

Brojimo preko stotinu aktivnih članova različitih profesija i stručnjaka iz raznih profesionalnih sfera. Posvećenost istorijskoj rekonstrukciji dolazi najviše do izražaja kroz naše aktivnosti organizacije festivala, samostalno ili u saradnji sa lokalnim samoupravama i drugim Udruženjima. Možemo se, sa ponosom, pohvaliti da smo sastavni deo i osnivači velikog broja projekata nacionalnog i međunarodnog karaktera, kao i mnogih naučno obrazovnih programa različitih medijskih kuća gde smo učestvovali na snimanju filmova i serija stranih produkcija.

  • Projekt „Noć Muzeja“ u evropskoj noći muzeja u Valjevu
  • Projekt „Turnir srednjovekovnih borbi Bitka nacija“ u Trogiru, Hrvatska
  • Projekt „I ja se borim“, NURDOR, Ub i Beograd
  • Projekt „Vikend na Arači“, deo Evropskog projekta za očuvanje kulturne baštine Vojvodine, Novi Bečej
  • Film “Sword of vengeance”, režija Džim Vidon
  • 2015 – 2016. Projekt „Turnir srednjovekovnih borbi Bitka nacija“ u Pragu. Češka
  • 2015 – 2021. Projekti manifestacije „Srednji vek u Surčinu“ i „Srednji vek u Nautičkom selu“
  • 2015 – 2021. Projekt srednjovekovni viteški festival „Just out“ u Manasiji
  • 2015 – 2021. Međunarodni festival „Srednjovekovni Carevac“, Veliko Trnovo, Bugarska
  • Međunarodni viteški festival „Bitka hiljadu mačeva“, Moskva, Rusija
  • 2016 – 2021. Projekt međunarodni festival srednjovekovnih veština „Štit“ u Gračanici, Kosovo
  • 2016 – 2019. Međunarodni festival u Drobeta Turnu Severin, Rumunija
  • Projekat „Turnir srednjovekovnih borbi Bitka nacija“ u Barseloni, Španija
  • 2017 – 2019. Međunarodni festival u Sučeavi, Rumunija
  • 2017 – 2019. Projekt viteški festival „Zaštitnici tvrđave“, Niš
  • Projekat „Turnir srednjovekovnih borbi Bitka nacija“ u Santa Severi, Italija
  • 2018 – 2021. Projekt prvi viteški festival „Kastrum fest“ u Republici Srpskoj
  • Projekt „Putevi srednjeg veka“, RTS obrazovno naučni program
  • Projekt „Biseri i povelje“, RTS obrazovno naučni program
  • Edukativna tribina u OS „Kralj Aleksandar Prvi“, Požarevac
  • Edukativna tribina u Predškolskoj ustanovi Ub, Opština Ub
  • Srednjovekovni međunarodni viteški festival „Dvorac Bordo“, Francuska
  • “Dani viteštva”, Etno selo Stanišić, Republika Srpska
  • 2018 – 2019. Međunarodni festival u Oradei, Rumunija
  • 2018 – 2020. Projekt „Srpski junaci srednjeg veka“ Kontrast studio, RTS obrazovno naučni program
  • Međunarodni festival u Temišvaru, Rumunija
  • Međunarodni festival u Slivenu, Bugarska
  • Projekt „Zavet vitezova“ u Novom Sadu
  • Projekt „Turnir srednjovekovnih borbi Bitka nacija u Smederevu
  • 2019 – 2021. “Dani zmajeva”, Kupinovo
  • “Outpost”, američka produkcija, Syfy’s international channels
  • Projekt „Stopama Despota Stefana“, Sekretarijat za kulturu grada Beograda
  • Vitezovi i Legende, Smederevska tvrđava
  • Međunarodni festival u Istorijskom Parku u Varni, Bugarska

Svaki čovek je stvoren unikatan, sa svojim darovima i sposobnostima a do spoznaje sebe, svoje posebnosti i opštosti, čovek dolazi u međusobnom prožimanju i interakciji sa drugim ljudima, tada ima mogućnost da raste i daruje sebe drugome, ali i da se obogaćuje drugim. Srpski vitez zasniva svoj odnos na ljubavi prema bližnjima, darujmo sebe drugima i tad otkrivamo-oživljavamo u sebi vrline i vrednosti. Mnoštvo zastava koje su se viorile 15.septembra refleksija su gore izrečenog, jer su u naš srpski genetski kod utkane odlike dvoglavog orla bile i ostale humanost, borba za pravdu, neagresivnost, samoodbrana i – hrišćanska vera viteška. I danas u 21.veku, srpski vitez je čuvar vrhunskih vrednosti i ideala svoje zajednice i uzor njenim članovima, negujući moralne i etičke vrline kao opšte ljudske vrednosti jer srpski vitez je pre svega – čovek, vođen rečima i željom Patrijarha Pavla – ‘budimo ljudi’ i slavnog Nikolaja Velimirovića:

 

“Tri su glavne vrline: vera, nada i ljubav.

Vera u Boga. Nada u večni život.

Ljubav prema Stvoritelju i stvorenjima.”

 

Da budemo iskreni moderno viteštvo je veliki izazov danas. Viteštvo je jednostavno izbor – da radite prave stvari, iz pravih razloga u pravo vreme. Etički kodeks viteza integriše primarne vrline i sve počinje skromnim duhom i spremnošću da potrebe drugih stavite ispred svojih. Stvoreni smo jednakih vrednosti, duha i inteligencije. Iz svake situacije možete izvući najbolje iz sebe i pokazati se kao pravi vitez. Nije potrebno da spasite nekog od napada zmaja kako biste dokazali svoju ljubav, dovoljne su male stvari da bi se najmiliji osetili voljenim, srećnim, zaštićenim. Kada stavite osećanja i mišljenje bližnjih na prvo mesto i ispred svakog egocentričnog aspekta vašeg života  –  to znači da ste razumeli pojam viteštva.

 Nekada na konju, u teškom oklopu, sa mačem ili kopljem u jednoj i štitom u drugoj ruci, srpski vitezovi jurišali su za slobodu svog naroda, ne mareći sa kojom silom se bore, već kakvu svetinju brane. Danas, odeća i oružje ne čine viteza. Njega će uvek da krase najviše ljudske, moralne vrednosti.- čast i poštenje, zaštita nemoćnih, pomoć siromašnima, biti kavaljer nisu samo viteške, već ljudske vrednosti kojima svi težimo. Ima i danas vitezova, ljudi koji zbog svojih plemenitih dela mogu da nose to ime, bez da uzmu mač u ruke. O nekima se piše, a neki svoja dobročinstva skromno kriju od očiju javnosti.

 Vitez biti nije ničije ekskluzivno pravo, naprotiv aksiom srpske porodice i potreba jednog demokratskog društva u tranziciji kakvo je Srbija, a izgradnja hrama čovečnosti zadatak svih nas u svim vremenima.

 Lep osećaj je orlovskim krilima čuvar biti zastave Republike Srbije!

Autor: Aleksandar Jovanović