Svi objekti i prostori Muzeja naivne umetnosti „Ilijanum” u Šidu

Foto: Kuća i kafana porodice Šaloš između dva svetska rata. U periodu od 1973. do 1990. godine objekat Muzeja naivne umetnosti „Ilijanum”

Kada je ostareli šidski samouki slikar Ilija Bašičević Bosilj utemeljio svoj muzejski legat u Šidu, izražio je želju da on bude smešten u bivšoj Vinterštajnovoj kući, pored Galerije slika „Sava Šumanović”. Ova želja mu nije ispunjena i u narednih pola veka se na nju zaboravilo.

Novembra meseca 1970. godine sačinjena je Darovnica sa spiskom umetničkih dela koje Ilija Bosilj poklanja Šidu radi osnivanja muzeja. Iste godine na Dan oslobođenja Šida, 6. decembra, svečano je otvorena prva postavka slika muzeja „Ilijanum”. Budući da je u Vinterštajnovoj kući počevši od 1952/1953. godine bila smeštena osnovna škola, umetnički fond muzeja nije mogao biti smešten u ovom objektu. Zbog toga je prva izložba muzeja postavljena u prostorijama tadašnjeg Društvenog kluba (kasnije objekat biblioteke) i Doma omladine.

Istovremeno sa rešavanjem problema smeštaja muzeja, vođena je i borba za registraciju muzeja koju su na sve moguće načine kočile muzejska struka u Novom Sadu.

Ilijina smrt 1972. godine na trenutak je prekinula borbu Šida za registrovanje i trajno smeštanje „Ilijanuma”. Podrška koju je porodica dobila u trenutku očeve smrti i reakcija uglednih imena iz sveta kulture i umetnosti, potaknuli su predstavnike opštinske vlasti da nastave borbu. Avgusta meseca je prihvaćena ponuda za adaptaciju nove zgrade za smeštaj muzeja, nakon čega je zajedničkim sredstvima Pokrajinske i Opštinske zajednice kulture adaptirana namenska zgrada za muzej. U pitanju je bila stara kuća porodice Šaloš, danas ulica Cara Lazara broj 25. Muzej je imao tri izložbene prostorije površine 180 m2. Muzej je useljen u adaptiranu zgradu početkom 1973. godine, a zvanično je otvoren 6. decembra iste godine.

Budući da opština i dalje nije dobila saglasnost za registraciju muzeja nisu se ostvarili svi uslovi za puno funkcionisanje muzeja. „Ilijanum” ubrzo ostaje bez svojih zaposlenih i brigu o muzeju preuzima Galerija slika „Sava Šumanović”. Muzej je narednih deset godina bio pod brigom Galerije i tada je bukvalno radio volonterskim angažovanjem radnika Galerije.

Do svojevrsnog pomaka došlo je početkom 1990-ih kada je bivši objekat osnovne škole „Branko Radičević” dodeljen Galeriji slika „Sava Šumanović” i potpuno sređen i adaptiran za muzejsku delatnost i za potrebe izlaganja. Nakon završetka adaptacije, u ovaj objekat je premešten „Ilijanum”. Novi prostor je imao izlagačku površinu od preko 200 m2.

Deceniju i po kasnije, 2009. godine, „Ilijanum” je konačno registrovan kao samostalna pravna ustanova. Iste godine odlukom Agencije za restituciju objekat u kojem je bio smešten „Ilijanum” vraćen je prvobitnom vlasniku Srpskoj pravoslavnoj crkvenoj opštini šidskoj. Ovim aktom muzej se ponovo našao u nepovoljnoj situaciji. Tada je Opštinska uprava Šid donela odluku sa kojom je nesvesno i neplanirano ispunila želju darodavca Ilije Bašičevića Bosilja – „Ilijanum” je smešten u staru kuću jevrejske porodice Vinterštajn u kojoj se nalazi i danas.

Autor: Radovan Sremac