Laćarci na obeležavanju 104 godine od prisajedinjenja Srema Srbiji

Posle propasti Austrougarske monarhije oktobra 1918. godine, Srem postaje deo novostvorene države Slovenaca, Hrvata i Srba.

Dana 24. novembra 1918. godine u Rumi je održan Veliki narodni zbor koji su činili izaslanici narodnih veća (oko 700 ljudi) a sazvao ga je Žarko Miladinović, predsednik Narodnog veća u Rumi i član Narodnog veća u Zagrebu.

Ovaj zbor je usvojio rezoluciju o stvaranju jedinstvene države Srba, Hrvata i Slovenaca i neposrednom prisajedinjenju Srema Kraljevini Srbiji.

Sutradan je posebna delegacija Rumskog zbora predala ovu rezoluciju predsedništvu Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena iz Banata, Bačke i Baranje u Novom Sadu.

U spomen na ovaj značajan datum kako za Rumu tako i za čitavu teritoriju Srema opština Ruma proslavlja Dan opštine i gradsku slavu Sv. Stefana Dečanskog. Program je započeo Svetom liturgijum i sečenjem slavskog kolača u Hramu „Silaska Svetog Duha na apostole» (Grčkoj crkvi) uz prisustvo predstavnika lokalne samouprave, građana i članova SUBNOR-a Laćarak.

Predstavnici lokalne samouprave na čelu sa predsednicom Opštine Ruma Aleksandrom Ćirić; SUBNOR Mesne zajednice Laćarak i SRS su potom položili vence na spomenik Žarka Miladinovića ispred Pošte u Rumi. Žarko Miladinović je rođen u Erdeviku, kod Šida, 16. jun 1862. godine, a umro je u Rumi, 25. jun 1926. godine. Bio je srpski političar i doktor pravnih nauka. Školovao se u Novom Sadu (do 1882), Osjeku, a pravne nauke je studirao i završio u Beču gde je i doktorirao. Potom je započeo svoju advokatsku, a kasnije i političku karijeru u Rumi od 1893. godine. Bio je član Srpske narodne radikalne stranke, a kasnije i u samom njenom vrhu. Godine 1909. je uhapšen od strane austrougarskih vlasti pod optužbom za veleizdaju zbog vrbovanja dobrovoljaca i slanja oružja za Kraljevinu Srbiju. Suđenje je sprovedeno u Zagrebu, a nakon nekoliko meseci je pušten usled nedostatka dokaza. U Rumi mu je potom priređen veličanstveni doček. A iz fijakera koji ga je dočekao na stanici su ispregnuti konji i sami Rumljani su vukli fijaker do centra grada, gde je održan veliki miting. Do smrti bio je član Glavnog odbora NRS, a u jednom mandatu i ministar pošta i telegrafa Kraljevine SHS. Njegova kuća u Glavnoj ulici nadomak starog vašarišta je poznato mesto. Umro je 1926. godine i sahranjen u Rumi. Testamentom je svu svoju imovinu ostavio gradu Rumi.

Zatim je u prepunoj Velikoj dvorani KC «Brana Crnčević» održana Svečana akademija, na kojoj su pored istorijskog osvrta na slavnu prošlost i značajne datume sumirani i rezultati rada lokalne samouprave u prethodnoj godini.Predsednica Opštine Ruma Aleksandra Ćirić je uručila nagrade i priznanja zaslužnim pojedincima i organizacijama, takođe najuspešnijim studentima su dodeljene zahvalnice, monografije i novčane nagrade.

U holu Kulturnog centra „Brana Crnčević“ je postavljena i izložba Zavičajnog muzeja Ruma „Veliki rat, oslobođenje i prisajedinjenje“ koja je otvorena do 30. novembra.